7. Dani medijske pismenosti

Dani medijske pismenosti projekt su Agencije za elektroničke medije i Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, koji se u suradnji s brojnim partnerima i pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija i Ministarstva znanosti i obrazovanja provodi svake godine u proljeće, od 2018. godine. 7. Dani medijske pismenosti održat će se od 22. do 28. travnja 2024., s aktivnostima i u tjednima prije i poslije toga. Ove je godine naglasak na razvoju kritičkog mišljenja i obrazovanju o umjetnoj inteligenciji.  

 

 

 

Tehnološki napredak eksponencijalnom brzinom razvija civilizaciju pa tako i medicinu. Ni zdravstveni radnici više ne mogu pratiti cjelokupno polje medicine, a ostalima je još teže. Kognitivni jaz između specijalista i svih drugih se ubrzano produbljuje. Vjerujemo li struci ili čovjeku – stručnjaku? Koja je uloga znanstvenika, liječnika u premošćivanju tog jaza? Koja je odgovornost za javno izrečeno? Znaju li stručnjaci razumljivo iznijeti znanstvene činjenice i jasno dati do znanja kad se radi o njihovom mišljenju? Pomažu li u tome suvremene komunikacijske tehnologije ili odmažu? Kakav će učinak imati umjetna inteligencija? Bi li nam u svemu tome bilo lakše da nam je medijska pismenost bolja?

 

Izv. prof. dr. sc. Predrag Pale privilegirani je stručnjak jer se pola stoljeća profesionalno razvijao primjenjujući prve mikroprocesore, gradeći Internet i primjenjujući tehnologiju u obrazovanju. Zaljubljenik je u dobrobiti koje elektronička i računalna tehnologija mogu pružiti ljudima. No, radeći velike srednje i male projekte uočio je koliko je bitna međuljudska komunikacija u najširem smislu, pa neprekidno traži načine da ju se poboljša. S jednakom strašću istražuje i podučava tehnologiju, ali i komunikacijske vještine, studente i profesionalce u najrazličitijim područjima. Teži jasnom ukazivanju na bitno, vođenjem publike da nađe svoje odgovore, potičući ih da misle izvan okvira i izađu iz svoje zone komfora. 

 

Prof. dr. sc. Amir Muzur: „Mozak i neuroznanost u svijetu digitalnih tehnologija: zamke i prednosti" 

Tehnološki razvitak karakterizira niz povezanih fenomena–digitalizacija, informatizacija, robotizacija i globalizacija – koji rezultiraju stalnim i bitnim prilagodbama ljudskog mozga i ponašanja. Ove prilagodbe bude interes brojnih disciplina, ali njihovo sustavno proučavanje, zapravo, izostaje. U ovome se predavanju, uz navođenje mnogih područja i primjera prilagodbi, sugerira ustrojavanje noveznanosti–efarmologije (od grč. epharmozein=prilagođavati se) koja bi  na sveobuhvatan način pristupila prikupljanju i obradi podataka iz raznih opservacija i studija te temeljem razlučivanja poželjnih od nepoželjnih adaptacija mogla utjecati na  obrazovanja. 

 

Prof. dr. sc. Amir Muzur diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci (1993.), magistrirao srednjovjekovne studije na Srednjoeuropskom sveučilištu (CEU) u Budimpešti (1996.) i doktorirao kognitivne neuroznanosti na Međunarodnoj školi za napredne studije (ISAS/SISSA) u Trstu  (2000.). Zaposlen je kao redoviti profesor u trajnom zvanju i pročelnik Katedre za društvene i humanističke znanosti u medicini Medicinskog fakulteta u Rijeci (četvrti mandat) te predaje kolegije „Uvod u medicinu i povijest medicine", „Uvod u znanstveni rad", „Znanost i društvo" i dr. Pri Fakultetu zdravstvenih studija u Rijeci obnašao je dužnost prodekana za poslovne odnose, znanost i međunarodnu suradnju (2014.-2022.), a pri Medicinskom fakultetu u Rijeci prodekana za međunarodne odnose i kvalitetu (2014.-2015.).  

 

Ova je radionica pomoć i svojevrstan putokaz za snalaženje u ovom vremenu obilja informacija i tehnologije koja se neprestano razvija i mijenja, a s čime je sve teže držati korak. Brojne su prednosti koje je internet donio u odašiljanju i primanju informacija, no to je rezultiralo i mnogim negativnim i neželjenim pojavama. Danas svatko od nas može, daleko lakše i brže nego prije, postati žrtvom lažnih ili namjerno manipuliranih informacija. Cilj radionice je osvijestiti kritički stav prema sadržaju i oglasima na internetu.    

 

Kada koristimo društvene mreže, često to radimo automatski, bez puno razmišljanja o tome zašto nam to iskustvo treba te što nam ono u određenom trenutku pruža. Prepoznavanje najčešćih motiva i potreba koje zadovoljavamo uz pomoć društvenih mreža može nam pomoći u tome da ih koristimo na zdrav(iji) način, odnosno da društvene mreže koristimo tako da uživamo u svim prednostima koje nam one pružaju, ali da se pritom brinemo o svojoj dobrobiti i dobrobiti drugih. 

 

Dezinformacije zagađuju informacijski prostor, narušavaju javnu komunikaciju i demokratske procese u društvu, a mogu biti prijetnja i zdravlju i ljudskom životu. Cilj radionice je odgovoriti na pitanja: što su to dezinformacije? Kako ih prepoznati? Zašto ljudi dijele dezinformacije? kako prepoznati i kritički sagledati online informacije?