Depresija

29.9.2009

Što je depresija?

Depresija je bolest raspoloženja koja zahvaća tijelo i misli.

Depresija je medicinski poremećaj koji ima biološku podlogu, a može biti potaknuta različitim psihološkim i društvenim stresovima.

Ubraja se u najčešće poremećaje današnjice. Blagu depresiju doživjelo je barem jednom u životu više od polovice čovječanstva, ali ona može biti i vrlo ozbiljna bolest. Učestalost depresivnih poremećaja u općoj populaciji je od 3,6 do 6,8%. 

Da li ste oboljeli od ove bolesti najjednostavnije ćete prepoznati prema osnovnim simptomima koji su:

nedostatak životne radosti  

gubitak interesa za aktivnosti koje su nekada donosile užitak

gubitak radne sposobnosti

tužno raspoloženje, osjećaj praznoće

pojava straha vezanog uz misli kako će se nešto loše dogoditi

nesanica, rano buđenje ili pojačana potreba za snom

ružne misli o bolesti, samoubojstvu, smrti

teškoće u donošenju odluka

smanjena energija i brzo umaranje

osjećaj krivnje, bezvrijednosti, bespomoćnosti

tjelesne smetnje kao što su glavobolja, bolovi oko srca, u trbuhu itd.

razdražljivost, nemir ili usporenost

smetnje koncentracije i pamćenja

poremećaj apetita

gubitak tjelesne težine ili debljanje

Koji su uzroci depresije?

Svaki čovjek može oboljeti od depresije, ali se ona češće javlja kod ljudi koji su  emotivni, plašljivi, nižeg samopoštovanja, teže podnose kritiku i nepravdu. Učestalost bolesti je znatno veća kod žena, što se djelomično može objasniti biološkim uzrocima.

Teorija o uzrocima depresije ima mnogo. Neke biološke teorije, primjerice, uzroke nalaze u biokemijskim poremećajima u mozgu ili u nasljeđu. Istraživanja su dokazala veću vjerojatnost razvoja depresije kod osoba u čijim obiteljima netko boluje ili je bolovao od depresije. 

Psihosocijalne teorije govore o pojavi depresije kao očajničkom kriku za ljubavlju kod osoba koje nisu dobile dovoljno ljubavi u djetinjstvu. Također, pojava depresije pripisuje se izloženosti kroničnom stresu.

Kako se dijagnosticira i liječi depresija?

Depresija često ostaje neprepoznata, neliječena ili pogrešno liječena. Osjećaji beznađa i bespomoćnosti mogu spriječiti  bolesnika da poduzme potrebne korake za početak liječenja. Mnoge osobe se boje potražiti pomoć u strahu od stigme koju depresija još uvijek nosi. Povezuju depresiju s nedostatkom snage volje i karaktera i strahuju od osude okoline. Katkad liječnici ne uoče povezanost tjelesnih simptoma poput umora, glavobolje, nesanice i depresije.

Depresija se može liječiti, obično s vrlo dobrim rezultatima. 

Ako mislite da bolujete od depresije, vrlo je važno potražiti stručnu pomoć psihijatra ili kliničkog psihologa. Neliječena depresija povećava rizik od razvoja mnogih drugih bolesti.  Rizik od samoubojstva povećava se sa svakom novom depresivnom epizodom.  Kombinirani  pristup bioloških, psihoterapijskih i socioterapijskih metoda liječenja daje najbolje rezultate u liječenju.

Depresija se liječi modernim antidepresivima s kojima je liječenje postalo uspješnije i manje rizično.

Psihoterapijske metode  uključuju brojne tehnike koje se primjenjuju  individualno i skupno. Za ozdravljenje depresivne osobe vrlo je važna obiteljska terapija.

Socioterapijske metode znatno poboljšavaju rezultate farmakoterapije i psihoterapije.

Nerealno je očekivati da će depresija proći sama ili da će se  pobijediti pozitivnim mišljenjem, jer  upravo su optimizam i snaga volje nestali kod oboljelog. 

Osim lijeka, važno je bolesniku pružiti razumijevanje, suosjećanje i vjeru u izlječenje.

Uz pravilno liječenje, kod većine ljudi stanje se poboljšava kroz nekoliko tjedana, pa se mogu vratiti svakodnevnim aktivnostima. Energija i volja za životom  postupno se obnavljaju i svjetlost se vraća u dotad turoban i mračan svijet.