Nesanica
29.9.2009
Odlazak na počinak za mnoge ljude je prava mora. Iz noći u noć, dugo se
prevrću po krevetu, a san im ne dolazi na oči. Neki utonu u san
brzo, ali se probude usred noći i ne uspijevaju ponovno zaspati, već po glavi
premeću najrazličitije turobne misli. Nesanica mori naročito starije ljude i
žene.
Poremećaji spavanja vrlo su čest problem i ubrajaju se u najčešće psihosomatske
tegobe današnjice. Dovoljno kvalitetnog sna za naše tijelo i psihu neophodno je isto kao i
uzimanje vode i hrane.
Najčešći poremećaj spavanja je nesanica. Nesanica ne
samo da je neugodna, nego je i vrlo opasna jer dovodi do iscrpljenosti,
frustriranosti, depresije i drugih psihičkih poremećaja.
Stručnjaci ističu kao san ima svoju arhitekturu i strukturu.I doista, neki
ljudi sa problemom sna imaju poremećeno usnivanje , neki spavaju
isprekidano, a neki s vrlo brzo bude. Naravno da svi ti problemi u konačnici
rezultiraju lošim i nekvalitetnim snom i problemima umora i neugodnog osjećaja
iscrpljenosti i pospanosti.
Na poremećaj spavanja može ukazivati i sasvim naoko marginalan osjećaj
trnaca u nogama i neodoljiva potreba za pomicanjem nogu, posebno nakon što se
legne u krevet. Vrlo glasno hrkanje i izrazito nemirno spavanje također
upozoravaju na ozbiljnije probleme sa snom na koje treba obratiti pažnju.
Jedan od poremećaja spavanje je apnea – prestanak disanja
tijekom spavanja koji može trajati od 10 do 30 sekundi, nakon čega čovjek
panično počne hvatati zrak. Spavač nije svjestan zastoja u disanju koji se mogu
ponavljati tijekom cijele noći i ne zna zašto se budi iscrpljen, suhih usta, s
osjećajem mamurluka i glavoboljom. Apneu je moguće liječiti, pa ako
prepoznate taj problem kod sebe, obratite se liječniku.
Osim dovoljno sati spavanja, važna je i kvaliteta sna. San ima vrlo složenu strukturu,
čiji poremećaj dovodi do kroničnog umora, ali može dovesti i do čitavog niza
fizičkih i psihičkih oboljenja.
Najčešći psihički poremećaji koji su povezani s lošim spavanjem su: anksiozni
poremećaji, depresija, opsesivno kompulzivni poremećaj i drugo. Veza između sna
i psihičkih poremećaja je obostrana, to jest pomanjkanje sna može s vremenom
prouzročiti neke psihičke poremećaje i bolesti. Isto tako psihički poremećaj
može dovesti do poremećaja spavanja. Primjerice, depresivne osobe teško mogu
zaspati, noću se često bude i ne mogu ponovno usnuti. Posebno su neugodna
ranojutarnja buđenja pod opterećenjem velikih briga. Kod nekih depresivnih
bolesnika pojavljuje se i prekomjerna potreba za spavanjem. Osobe koje pate od
anksioznih poremećaja mogu imati problema sa spavanjem zbog tjeskobe, prisilnih
misli, opsesivnog osjećaja brige i nemogućnosti opuštanja.
Poremećaje spavanja mogu prouzročiti neurološke bolesti bilo zbog oštećenja
dijelova mozga koji upravljaju spavanjem ili posredno zbog bolova.
Na san mogu utjecati i neki lijekovi, kao što su antidepresivi, lijekovi
za regulaciju povišenog krvnog tlaka, diuretici, antibiotici, lijekovi za
regulaciju srčanog ritma i drugi.
Neki savjeti za pobjeđivanje nesanice
Nije uvijek potrebno zatražiti pomoć psihijatra kod poremećaja spavanja, niti gutati tablete za spavanje. U mnogim slučajevima pomoći si možemo i sami uvođenjem nekih promjena u našoj svakodnevnici.
Ponajprije treba osigurati dobre uvjete za spavanje. Provjerite da li vam
krevet i madrac odgovaraju, te ih zamijenite ako su neudobni, premekani ili
pretvrdi. Za dobar san presudna je kvaliteta madraca i podnice, stoga pri
izboru treba biti vrlo pažljiv i isplati se malo dublje posegnuti u džep.
Soba bi trebala biti izolirana od buke i svjetla. U tu svrhu, ako nemamo
drugog izbora, možemo se poslužiti čepićima za uši i maskom za oči.
Također, važan je dobar položaj kreveta u prostoriji. Ako su vaši pogledi na
život takvi da vjerujete u nešto više od materijalno opipljivog, možete pozvati
radiestezista da pregleda vašu spavaću sobu i sugerira vam koje bi mjesto za
krevet bilo najpovoljnije.
Za postizanje dobrog sna potrebno je promijeniti neke nezdrave navike.
Poželjno je odreći se kave, nikotina, gaziranih pića, nezdrave
hrane. Bilo bi dobro uvesti svakodnevno vježbanje, šetanje, te postići rutinu
od sedam do osam sati spavanja noću.
Mnoga znanstvena istraživanja potvrđuju da je od presudne važnosti za neometan san da se odlazi na počinak i ustaje uvijek u isto vrijeme. Prije spavanja dobro se opuštati u kupki s toplom vodom.Ukoliko nam misli glavom šibaju brzinom svjetlosti, možemo si pomoći tako da ih zapišemo i onda odlučimo staviti ih «sa strane». Također, važno je krevet upotrebljavati samo za spavanje, a ne za gledanje televizije, blagovanje, telefoniranje i odrađivanje zaostalih poslovnih zadataka.San će biti puno mirniji ako ne jedemo neposredno prije odlaska na spavanje. Najbolje je jesti nekoliko sati prije spavanja i piti tople napitke. Prije odlaska na počinak dnevne stresne aktivnosti treba zamijeniti opuštajućima. Neka od tehnika relaksacije biti će od neizmjerne pomoći.