Tjedan mozga

12.3.2024

U pripremi tema za tjedan mozga u ŽSB Insula, podsjećamo na naše dosadašnje skupove i predavanja posebno onih u okviru održanih 5 internacionalnih škola psihijatrije i kognitivne neuroznanosti (ISPCN) na kojima smo prvi puta ugostili najeminentnija svjetska imena iz područja neuroznanosti, neurologije i psihijatrije. Veselimo se što su to i danas aktualne teme s kojima se promovira "Tjedan mozga" najavila je prof. dr. Vesna Šendula Jengić.


PREDAVAČI
Helena Fafanđel dr.med., specijalistica neurologije
Matea Iglić Debelić dr.med., specijalistica interne medicine
Maja Marija Muškić mag.psych. 


14:00 - Moderni toksini i epilepsija
(Helena Fafanđel dr.med., specijalistica neurologije)
Epilepsija je bolest koja pogađa oko 1% populacije i svrstava se u jednu od najučestalijih neuroloških bolesti. U oboljelog od epilepsije postoji stalna sklonost mozga pojavljivanju epilepsijskih napadaja. Epilepsijske napadaje definiramo kao prolaznu pojavu neuroloških simptoma i znakova zbog abnormalne neuralne aktivnosti u mozgu. Dijagnoza se postavlja nakon dijagnostilčke obrade, dobro uzete anamneze i na temelju smjernica za postavljanje dijagnoze. Dijelimo ih na genske, strukturalne, metaboličke, imunosno posredovane, uzrokovane infekcijama i na one nepoznate etiologije. Od 2017. godine koristi se nova praktična klasifikacija epilepsijskih napadaja. Postoje razni provocirajući čimbenici ili „trigeri" za nastanak novog napadaja, posebice u moderno doba i radi utjecaja raznih okolišnih čimbenika, na kojima će biti poseban osvrt. Za kontrolu bolesti koristi se kronična antiepilepsijska terapija.
 
14:20 - Utjecaj crijevne mikrobiote na mozak
(Matea Iglić Debelić dr.med., specijalistica interne medicine)
Tijekom posljednjih 20 godina raste interes za odnos između crijevne mikrobiote, mozga i neuroloških poremećaja. Budući da brojne pretkliničke i kliničke studije naglašavaju potencijal crijevne mikrobiote za modulaciju općeg zdravstvenog stanja, nije potrebno spominjati da crijevna mikrobiota igra značajnu ulogu u neurogenezi, mentalnom i kognitivnom razvoju, emocijama i ponašanju te u progresiji neuropsihijatrijskih bolesti. Mikrobiota crijeva proizvodi važne biološke produkte koji su preko osovine crijevo-mozak izravno povezani s pojavom i razvojem neuroloških i psihijatrijskih poremećaja kao što su depresija, anksioznost, bipolarni poremećaj, autizam, shizofrenija, Parkinsonova bolest, Alzheimerova bolest, demencija, multipla skleroze i epilepsije.
 
14:40 - Socijani mozak i empatija
(Maja Marija Muškić mag.psych.)
Socijalni mozak i empatija predstavljaju ključne koncepte u razumijevanju ljudskog ponašanja i interakcija. Mozak ima važnu ulogu u sposobnosti empatije, koja je suštinska za razumijevanje i suosjećanje s drugima dok emocionalna inteligencija, koja uključuje empatiju, predstavlja ključnu komponentu uspješnih interpersonalnih odnosa.
Neuroznanost je istražila kako određeni dijelovi mozga, poput anteriorne cingulatne kore i insule, igraju ključnu ulogu u empatijskim reakcijama. Ovi dijelovi mozga aktiviraju se prilikom percipiranja tuđih emocija i pokušaja razumijevanja njihovih stanja. Tzv. zrcalni neuroni doprinose našoj sposobnosti da intuitivno prepoznamo i osjećamo tuđe emocije.
Empatija se razvija tijekom cijelog života i podložna je utjecaju različitih faktora, uključujući genetiku, odgoj, i socijalno okruženje. Istraživanja pokazuju da se moze  i poboljšati kroz određene oblike treninga i iskustva. Nedostatak empatije može dovesti do različitih problema, uključujući socijalne poteškoće, antisocijalno ponašanje i nedostatak razumijevanja i suosjećanja prema drugima. Stoga je važno promicati empatiju kao ključnu vještinu za uspješno funkcioniranje u društvu.