Tjeskoba

29.9.2009

Što je opći anksiozni poremećaj?

Tjeskoba, strepnja,  pretjerana zabrinutost najčešći su uvod i glavni simptomi općeg ansioznog  poremećaja.   Opći anksiozni poremećaj smatra se jednim od najčešćih psihičkih poremećaja  koji bitno narušava kvalitetu života u svakom pogledu.

Brige kao svakodnevni dio naših života, u određenoj mjeri su korisne, jer nas pripremaju na različite situacije, omogućuju nam da predvidimo probleme i osmislimo prikladna rješenja.  Međutim,  kada se pređe mjera razumne zabrinutosti, čovjek se nađe u stanju stalne preplavljenosti brigama, strahom, išćekivanjem loših događaja. Osoba pogođena anksioznošću stvarnost gleda pesimistički i išćekuje najgore. Poremećaj je praćen  relativno visokom stopom suicidalnosti, može uzrokovati razvoj raznih psihosomatskih bolesti, alkoholizam i depresiju,  negativno utjeće na ishod liječenja različitih tjelesnih bolesti.

Kako se poremećaj očituje?

Opći anksiozni poremećaj očituje se karakterističnim psihičkim i tjelesnim simptomima. 

Strah nejasnih razloga potpuno preplavljuje oboljelog i čini ga bespomoćnim. Uronjen u strah, on strepi da će se nešto strašno dogoditi, a nemoćan je da to spriječi.  Osjeća se kao da je na rubu živaca, razdražljiv je, strahuje od gubitka kontrole i ludila. Okolina mu se čini nestvarna, a on sam kao da nije tu. 

Oboljeli razvija i specifično ponašanje koje karakterizira pojačan oprez, nestabilnost, sumnjičavost.

 Opći anksiozni poremećaj praćen je nizom tjelesnih simptoma, koji se javljaju uslijed hiperaktivnosti autonomnog živčanog sustava, a  upozoravaju      nas  da smo prešli granicu zdrave zabrinutosti.  Tjelesni simptomi su: iscrpljenost, drhtavica, znojenje, mišićna napetost, osjećaj knedle u grlu, suha usta, vrtoglavica, mučnina, valovi vrućine, učestalo mokrenje, teškoće sa spavanjem, teškoće s disanjem, ubrzani rad srca i drugo. Ponekad strah preplavi organizam, a osoba doživljava iskustvo gotovo životne ugroženosti u okviru pravih paničnih ataka.

 Naime, briga našem mozgu signalizira potencijalnu opasnost i on reagira kao da se nalazimo u konkretnoj opasnosti. Budući da je prisustvo brige konstantno, tijelo je neprekidno u stanju pripravnosti, što je vrlo iscrpljujuće i kao posljedicu ima razvoj različitih tjelesnih poremećaja i bolesti.

Koji su uzroci?

Zašto opći anksiozni poremećaj nastaje nije još posve poznato, iako postoji čitav niz istraživanja u području neuroznanosti, molekularne psihijatrije i sl.   Ipak, nekoliko čimbenika  se izdvajaju kao potencijalni uzroci. 

 - Najčešći uzrok poremećaja je nakupljeni stres. Niz stresnih okolnosti koje su prisutne duže vrijeme može nas dovesti u stanje neprekidne napetosti i zabrinutosti.  

- Velika važnost pridaje se predispoziciji neke osobe ka anksioznom reagiranju. Postoje osobe koje su sklonije tjeskobi kao i okolnosti koje pridonose razvoju osjećaja kronične tjeskobe.

- Rezultati istraživanja pokazuju da opći anksiozni poremećaj češće postoji u nekim obiteljima, što znači da i nasljedna komponenta igra ulogu u njegovoj pojavi. 

- Veća je  vjerojatnosti da će od općeg anksioznog poremećaja oboljeti  osoba koja boluje od neke ozbiljne bolesti i zbog toga je zabrinutija od zdravih ljudi. 

 - Također, zamijećeno je da češće oboljevaju osobe koje imaju problema sa štitnom žljezdom.

Kako se poremećaj liječi?

U našem društvu mentalne teškoće još uvijek se smatraju sramotnima, zbog čega se mnoge osobe stide potražiti stručnu pomoć.  Međutim, problem pretjerane tjeskobe može se svima dogoditi i može se uspješno liječiti. Stoga treba potražiti pomoć stručnjaka za mentalno zdravlje – psihijatra ili kliničkih psihologa. Opći anksiozni poremećaj najuspješnije se liječi kombinacijom lijekova i psihoterapije. 

Korisno je  naučiti tehnike relaksacije i pravilnog disanja.

Važno je biti upućen u  prirodu općeg anksioznog poremećaja i čimbenike koji ga uzrokuju.