Demencije

Autor: Paola Čargonja, dr. med.

Demencija nije jedna bolest. To je opći pojam za opisivanje skupa simptoma koje osoba može osjetiti ako živi s različitim bolestima, uključujući Alzheimerovu bolest. Bolesti grupirane pod općim pojmom "demencija" uzrokovane su abnormalnim promjenama mozga. Simptomi demencije pokreću pad vještina razmišljanja, također poznatih kao kognitivne sposobnosti, dovoljno ozbiljno da narušava svakodnevni život i neovisno funkcioniranje. Također utječu na ponašanje, osjećaje i odnose.

 

Alzheimerova bolest čini 60-80% slučajeva.

Vaskularna demencija, koja se javlja zbog mikroskopskog krvarenja i začepljenja krvnih žila u mozgu, drugi je najčešći uzrok demencije.

Oni koji dožive moždane promjene više tipova demencije istovremeno imaju mješovitu demenciju.

 

Postoje mnoga druga stanja koja mogu uzrokovati simptome kognitivnog oštećenja, ali koja nisu demencija, uključujući neka koja su reverzibilna, poput problema sa štitnjačom i nedostatka vitamina.

Demencija se često netočno naziva "senilnost" ili "senilna demencija", što odražava ranije rašireno, ali netočno uvjerenje da je ozbiljan mentalni pad normalan dio starenja.

 

Rani stadij gubitka pamćenja ili drugog gubitka kognitivnih sposobnosti naziva se blagim kognitivnim oštećenjem (MCI). Znakovi MCI, koji mogu napredovati do demencije, mogu uvelike varirati. Primjeri uključuju probleme s:

Simptomi demencije su progresivni, što znači da znakovi kognitivnog oštećenja počinju polako i postupno se pogoršavaju tijekom vremena, što dovodi do demencije. Ako Vi ili netko koga poznajete ima poteškoća s pamćenjem ili drugim promjenama u vještinama razmišljanja, nemojte ih ignorirati. Posjetite liječnika što prije kako biste utvrdili uzrok. Stručna procjena može otkriti stanje koje se može izliječiti. Čak i ako simptomi upućuju na demenciju, rana dijagnoza omogućuje osobi da dobije maksimalnu korist od dostupnih tretmana te također daje vrijeme za planiranje budućnosti.

 

 

Demenciju uzrokuju razne bolesti koje uzrokuju oštećenje moždanih stanica. Ovo oštećenje ometa sposobnost moždanih stanica da međusobno komuniciraju. Kada moždane stanice ne mogu normalno komunicirati, to može utjecati na razmišljanje, ponašanje i osjećaje. 

Mozak ima mnogo različitih regija, od kojih je svaka odgovorna za različite funkcije (na primjer, pamćenje, prosuđivanje i kretanje). Kada su stanice u određenoj regiji oštećene, ta regija ne može normalno obavljati svoje funkcije.

Razumijevanje Alzheimerove bolesti i demencije opisuje razliku između Alzheimerove bolesti i demencije, simptome, stadije, čimbenike rizika i više.

Različite vrste demencije povezane su s određenim vrstama oštećenja moždanih stanica u pojedinim regijama mozga. Na primjer, kod Alzheimerove bolesti, visoke razine određenih proteina unutar i izvan moždanih stanica otežavaju moždanim stanicama da ostanu zdrave i da međusobno komuniciraju. Područje mozga koje se naziva hipokampus središte je učenja i pamćenja u mozgu, a moždane stanice u ovom području često su prve oštećene. Zato je gubitak pamćenja često jedan od najranijih simptoma Alzheimerove bolesti. Iako je većina promjena u mozgu koje uzrokuju demenciju trajna i pogoršavaju se tijekom vremena, problemi s razmišljanjem i pamćenjem uzrokovani sljedećim stanjima mogu se poboljšati kada se to stanje liječi ili rješava, npr.:

 

Najčešće vrste demencije su Alzheimerova bolest, vaskularna demencija, demencija Lewyjevih tjelešaca, frontotemporalna demencija i miješana demencija.

 

Alzheimerova bolest je stanje koje utječe na mozak. Simptomi su u početku blagi, a s vremenom postaju sve teži. Ime je dobio po dr. Aloisu Alzheimeru, koji je prvi opisao to stanje 1906. Uobičajeni simptomi Alzheimerove bolesti uključuju gubitak pamćenja, jezične probleme i impulzivno ili nepredvidivo ponašanje.

Jedna od glavnih značajki stanja je prisutnost plakova i zapetljanja u mozgu. Druga značajka je gubitak veze između živčanih stanica ili neurona u mozgu.

Ove značajke znače da informacije ne mogu lako prolaziti između različitih područja mozga ili između mozga i mišića ili organa. Kako se simptomi pogoršavaju, ljudima postaje teže prisjetiti se nedavnih događaja, zaključiti i prepoznati bližnje. Naposljetku, osoba s Alzheimerovom bolešću može trebati cjelodnevnu pomoć. Prema Nacionalnom institutu za starenje, Alzheimerova bolest šesti je vodeći uzrok smrti u SAD-u, međutim, druge nedavne procjene sugeriraju da bi mogla biti treći vodeći uzrok smrti, odmah iza bolesti srca i raka.

 

Alzheimerova bolest može varirati od blage do teške. Ljestvica se kreće od stanja blagog oštećenja, do umjerenog oštećenja, prije nego što na kraju dođe do ozbiljnog kognitivnog pada. U odjeljcima u nastavku govorit će se o stadijima Alzheimerove bolesti i nekim simptomima koji ih karakteriziraju.

 

 

 

Osobe s blagom Alzheimerovom bolešću razvijaju probleme s pamćenjem i kognitivne poteškoće koje mogu uključivati ​​sljedeće:

Kod umjerene Alzheimerove bolesti oštećeni su dijelovi mozga odgovorni za jezik, osjetila, rasuđivanje i svijest. To može dovesti do sljedećih simptoma:

Kod teške Alzheimerove bolesti, plakovi i čvorovi prisutni su u cijelom mozgu, uzrokujući znatno smanjenje moždanog tkiva. To može dovesti do:

 

Vaskularna demencija druga je najčešća vrsta demencije, a slijede je demencija Lewyjevih tjelešaca i frontotemporalna demencija. Neadekvatan protok krvi može oštetiti i na kraju ubiti stanice bilo gdje u tijelu, ali mozak je posebno ranjiv. Kod vaskularne demencije, promjene u vještinama razmišljanja ponekad se događaju iznenada nakon moždanog udara, što blokira glavne krvne žile u mozgu. Poteškoće s razmišljanjem također mogu započeti kao blage promjene koje se postupno pogoršavaju kao rezultat višestrukih manjih moždanih udara ili drugog stanja koje zahvaća manje krvne žile, što dovodi do raširenog oštećenja. Sve veći broj stručnjaka preferira izraz "vaskularno kognitivno oštećenje" (VCI) nego "vaskularna demencija" jer smatraju da bolje izražava koncept da vaskularne promjene razmišljanja mogu varirati od blagih do teških. Vaskularne promjene mozga često postoje zajedno s promjenama povezanim s drugim tipovima demencije, uključujući Alzheimerovu bolest i demenciju s Lewyjevim tjelešcima. 

 

 

 

 

Nova istraživanja pokazuju da postoje stvari koje možemo učiniti kako bismo smanjili rizik od blagog kognitivnog oštećenja i demencije. Neki čimbenici rizika za demenciju, poput dobi i genetike, ne mogu se promijeniti. Ali stručnjaci nastavljaju proučavati ​​utjecaj drugih čimbenika rizika na zdravlje mozga i prevenciju demencije. Istraživanja sugeriraju da usvajanje višestrukih izbora zdravog načina života, uključujući zdravu prehranu, nepušenje, redovitu tjelovježbu i kognitivnu stimulaciju, može smanjiti rizik od kognitivnog pada i demencije.