Program liječenja alkoholizma
11.8.2016
Alkoholizam je bolest koja zbog prekomjerne i dugotrajne uporabe alkoholnih pića dovodi do oštećenja svih organa, kao i biopsihosocijalnih karakteristika osobe.
Problem alkoholizma je kompleksan i višerazinski i tako mu se pristupa i u terapijskom smislu.
U Županijskoj specijalnoj bolnici Insula provodimo edukativno psihosociodinamski program koji obuhvaća prvu (terapijsku) fazu bolničkog liječenja alkoholizma a na koji se neposredno nastavlja slijedeća, rehabilitacijska fazu liječenja u zajednici kroz redovite ambulantne kontrolne preglede kod nadležnog psihijatra i redovito pohađanje Kluba Liječenih Alkoholičara (KLA) u mjestu stanovanja kroz slijedećih 5 godina.
Kome je namijenjen:
Program je namijenjen pacijentima sa dijagnosticiranim sindromom ovisnosti o alkoholu sa ili bez akutnih i/ili kroničnih komplikacija alkoholizma, bilo da se radi o pacijentima u kojih je alkoholizam jedina psihijatrijska dijagnoza ili u onih sa komorbiditetima t.j. dualnim dijagnozama, od kojih je to najčešće PTSP, ostale ovisnosti poput ovisnosti o opijatima i kocki, poremećaj ličnosti te afektivni poremećaj. Programom su obuhvaćeni i pacijenti koji nastavljaju liječenje u prisilnom ili dobrovoljnom statusu, kao i pacijenti upućeni po sudskom nalogu zbog provođenja zaštitne mjere obveznog liječenja ovisnosti o alkoholu. Pacijenti starije životne dobi, oni s većim organskim i tjelesnim oštećenjima, slabije pokretni, koji nisu u stanju pratiti dinamiku navedenog programa liječe se po prilagođenom programu.
Cilj programa:
Motivacija, oporavak i osiguravanje dugotrajne apstinencije pacijenata koji su prošli program te njihova rehabilitacija i reintegracija u obitelj, na radno mjesto i u društvo općenito.
Struktura programa:
- Klinički dio – rutinska dijagnostička obrada uz internističku, neurološku i psihologijsku obradu zbog procjene stanja t.j. stupnja oštećenja pacijenta;
- Edukativni dio – svakodnevne pripremne edukacijske grupe uz 3x tjedno grupno-edukacijski dio koji uključuje pismeno i usmeno predstavljanje svakog pacijenta, redovita edukacijska predavanja te završno pismeno i usmeno polaganje ispita;
- Psihoterapijski dio – grupni i individualni psihoterapijski rad;
- Socioterapijski dio – radno-okupaciona terapija u sklopu integrativnog programa prema vlastitim interesima i afinitetima;
- Rehabilitacijski dio – uključuje posjet KLA Rab i komunikaciju s nadležnim KLA;
- Evaluacijski dio – kontinuirana višerazinska evaluacija kako rada grupa i kompletnog provođenja programa tako i stanja pacijenta kroz ispunjavanje više samoprocjenskih upitnika neposredno po ulazak u program te po njegovom završetku.
U slučaju komorbiditeta, odnosno istodobno dijagnosticirane druge psihičke bolesti ili druge ovisnosti kod istog pacijenta, prema individualnoj procjeni terapeuta i u dogovoru s terapijskim timom provodi se liječenje oba poremećaja u jednom programu (integrirani pristup), liječenje samo jednog poremećaja (individualni pristup), simultano, istodobno liječenje obje ovisnosti uključujući pacijenta u oba programa istodobno (paralelni pristup) ili nastavak drugog programa nakon završetka prvog programa (sekvencionalni pristup).
U slučaju počinjenog recidiva, u svakom slijedećem liječenju ponavlja se kompletni program liječenja od početka.
Trajanje programa:
Program za liječenje ovisnosti o alkoholizma kod pacijenata koji su se na liječenje javili dragovoljno i dogovorno (na vlastitu inicijativu ili po preporuci obiteljskog liječnika i/ili psihijatra) traje 2-3 mjeseca; određuje se individualno i dogovorno, s obzirom na radne i obiteljske obveze.
Kod pacijenata koji su na liječenje upućeni temeljem sudskog rješenja zbog provođenja zaštitne mjere obveznog liječenja ovisnosti o alkoholu, trajanje liječenja ovisi dijelom o sudskom rješenju, i može trajati dulje od navedenog perioda.
CAGE test za utvrđivanje ovisnosti o alkoholu (česta uporaba u općoj medicini)
CAGE – Cut down, Annoyed, Guilty, Eye-opener
Autor: John Ewing (USA)
1.Jeste li u posljednje vrijeme razmišljali o potrebi smanjenja konzumiranja alkoholnih pića?
2.Jeste li u posljednje vrijeme bili iznervirani pitanjima o vlastitom konzumiranju alkohola te preporukama o prestanku uzimanja alkoholnih pića!
3.Jeste li u posljednje vrijeme imali osjećaj krivnje u svezi s vašim konzumiranjem alkohola?
4.Jeste li pili alkoholna pića rano ujutro kako biste popravili raspoloženje te mogli započeti uobičajeni posao?
Ako osobe srednje dobi odgovore na dva pitanja potvrdno, a mlade osobe na jedno pitanje potvrdno, spadaju u rizičnu skupinu ovisnika o alkoholu.