Alzheimerova bolest

29.9.2009

O bolesti

Alzheimerova bolest je najčešći oblik demencije. Prvi znakovi Alzheimerove bolesti su problemi oko pamćenja nedavnih događaja i obavljanja rutinskih poslova, konfuzija, nemir, promjene u karakteru osobe. Ova bolest različito djeluje na ljude i sve oboljele osobe ne pokazuju sve simptome bolesti.

Uzroci Alzheimerove bolesti još uvijek nisu potpuno određeni, ali je sigurno da je bolest povezana sa starenjem i nasljeđivanjem. Na žalost, lijek za izlječenje Alzheimerove bolesti nije poznat. Neki lijekovi mogu ublažiti neke od simptoma bolesti. U ranom stadiju bolest se često ne prepoznaje, već se simptomi pripisuju normalnom procesu starenja. Simptomi karakteristični za radni stadij mogu biti: gubitak kratkotrajnog pamćenja, problemi sa izražavanjem, neorijentiranost u vremenu, gubitak interesa za hobije i dnevne aktivnosti, znakovi depresije ili agresivnost i drugo.

S napredovanjem bolesti simptomi postaju sve očitiji i osoba ima sve više poteškoća s redovnim dnevnim aktivnostima. Vrlo je zaboravna, ne može više obavljati kućanske aktivnosti niti održavati vlastitu higijenu. Sve teže govori, dezorijentirana je i može se izgubiti ako sama iziđe iz kuće. Ponekad ima slušne i vidne halucinacije. U ovoj fazi osoba postaje sve ovisnija o drugima i ne može više živjeti bez tuđe pomoći.

U kasnom stadiju bolesti osoba je potpuno tjelesno i psihički neaktivna i potpuno ovisna od drugima. Više ne može samostalno uzimati hranu, ne prepoznaje članove obitelji, prijatelje, ne razumije što se događa oko nje, ne snalazi se u prostoru. Također, dolazi do nepokretnosti, nemogućnosti kontroliranja stolice i mokrenja. Ponekad se oboljela osoba neumjesno ponaša u društvu.

• U dnevni ritam poželjno je uvesti rutinu, jer će to pridonijeti sigurnosti oboljele osobe.
• Nastojte joj postavljati što jednostavnije zadatke i ne ostavljati previše mogućnosti izbora, jer je to za osobu zbunjujuće.
• Prostor u kojem oboljela osoba živi treba učiniti što sigurnijim, ukloniti sve potencijalno opasne predmete.
• Nastojte izbjegavati sukobe i ne obraćati previše pažnje na greške koje oboljela osoba čini. Ako se ipak desi sukob važno je imati na umu da se radi o bolesti, a ne o namjernom ponašanju.
• Dopustite oboljeloj osobi da što je moguće dulje donosi svoje odluke i zadrži neovisnost.
• Od velike koristi je poticanje svakodnevnog vježbanja, jer može pomoći održavanju tjelesnih i mentalnih sposobnosti.
• Ako bolesna osoba postane agresivna, pokušajte ostati smireni i skrenuti joj pažnju na neku smirujuću aktivnost. Ako se takvo ponašanje često ponavlja, potražite pomoć liječnika.
• Ukoliko je osoba depresivna pružite joj što više podrške i ljubavi i posavjetujte se s liječnikom.
• Od velike će pomoći biti ako uspijete zadržati smisao za humor. Sve što možete okrenite na šalu, jer kroz humor se najbolje možemo opustiti od stresa. Humor stvara prostor tamo gdje ga nedostaje.